Ovaj recept treba malo popraviti, ali u principu i ovako može da se jede. 😉
30min + 1h kuvanjeSrednje4
Otvorena sarma od zelja je idealan prolećni obrok, nešto lakši od „zimske“ sarme od kupusa, a opet više zasiti od „letnjih“ salatica. „Otvorena“ verzija je usput i znatno brža i jednostavnija za pripremu.
Priprema
Pirinač potopiti.
Zelje oprati i po želji skinuti peteljku da bude mekše.
Sitno iseckati luk (i šargarepu), propržiti na ulju ili masti.
Dodajte mleveno meso i mešajte da se što bolje usitni. Zatim kuvajte u poklopljenoj šerpi uz povremeno mešanje.
Kada meso bude približno kuvano i poprimi braonkastu boju, dodati pirinač i začine, promešati i kuvati još 2-3 minuta.
U veću šerpu sipajte ulja da pokrije dno i još malo, poređajte trećinu zelja, pa prelijte polovinom fila. Po želji dodajte slaninicu. Zatim poređajte još jedan sloj zelja pa ostatak fila. Poklopite preostalim zeljem tako da sve bude prekriveno.
Nalijte vodu „da ogrezne“ i kuvajte na srednjoj vatri polupokriveno oko pola sata do sat (dok višak vode ne uvri).
Serviranje
Uz sarmu od zelja najbolje idu kiselo mleko, mladi luk, rotkvice i drugo prolećno povrće.
Jednako ukusna kao i sa običnim korama, a ipak nešto zdravija, pita sa sirom i heljdinim korama je sjajan recept za posluživanje kao meze, predjelo, prilog ili doručak.
Napomena: Heljdine kore su nešto deblje i teže, pa ih ima manje u pakovanju. Ukoliko umesto njih uzmete obične kore, ili napravite malo više fila, ili motajte po tri kore umesto dve.
Priprema
Ugrejte rernu na 220oC.
Umutite fil od jaja, sira, jogurta, kisele vode i 1dl ulja.
Položite jednu koru i premažite tankim slojem ulja, pa „zalepite“ drugu preko. Sipajte oko 2 kašike fila, vodeći računa da ne preliva kad uvijete pitu. Rolajte do polovine kore, presavijte ćoškove (2-3cm), pa urolajte do kraja.
Ponoviti sa svakom pitom i ubacivati kako koju završite u pleh/tepsiju. Kad ubacite sve, premažite još jednim tankim slojem ulja da bude hrskavo.
Pecite 10tak minuta na 220, pa smanjite na 180oC i pecite još oko 20 minuta.
Izvadite iz rerne, prekrijte krpom i ostavite 10-15 minuta da se istišti.
Pred vama je jedan super jednostavan recept za projaru (nabudženu proju). Od tradicionalne proje se razlikuje utoliko što ima jogurt, sir i jaja. Toliko je jednostavan da bi trebalo da se kaže prosto k’o projara, a ne prosto k’o pasulj (mada ni pasulj nije komplikovan 😉 ).
Priprema
Zagrejte rernu na 220oC.
U dubljoj posudi umešajte sve sastojke.
Podmažite veći pleh ili tepsiju mašću ili uljem, ili obložiti folijom za pečenje, kako se projara ne bi lepila. Sipajte smesu.
Pecite projaru 10 minuta na 220oC, a zatim smanjite na 180oC i pecite još oko pola sata, dok korica ne poprimi braonkastu boju.
Serviranje
Ukoliko proju poslužujete za doručak, servirajte je uz jogurt i/ili sir.
Takođe se može poslužiti uz predjelo, kao i uz glavna jela umesto hleba. Obavezno servirajte proju uz podvarak! 😉
Nezaobilazna na slavama i okupljanjima, gibanica je jeftino a ukusno jelo, a spemljena na ovaj način (gužvara) je zaista jednostavna.
Priprema
U većoj činiji umutite jaja, sir, kiselu vodu i malo ulja.
Upalite rernu da se zagreje na 220oC.
Uzmite manji pleh ili posudu za rernu, podmažite dobro iznutra. Ubacite 1-2 kore da pokriju dno pleha. Isto toliko ostavite za kraj da pokriju gibanicu (nije neophodno, estetski momenat).
Ostale kore umačite u prethodno pripremljenu smesu jednu po jednu i ređajte po plehu. Ukoliko ostane fila, prelijte preko zguzvanih kora.
Pokrijte poslednjom korom i premažite uljem.
Pecite gibanicu oko 20 tak minuta na 220 pa smanjite na 200.
Možete je poslužiti uz predjelo, ili kao obrok uz kiselo mleko ili jogurt.
Venecija je jedna od najpopularnijih svetskih turističkih destinacija zahvaljujući ekstravagantnoj arhitekturi i umetnosti, jedinstvenom sistemu kanala, ali možda najviše zbog svojih romantičnih legendi.
Ceo grad, kao i laguna u kojoj se nalazi, uvršten je na UNESCO listu svetske kulturne baštine.
Jezgro grada se nalazi na grupi od 118 ostrvaca ispresecanih kanalima i povezanih mostovima, u laguni na severu Jadranskog mora, u regiji Veneto na severu Italije. Ostatak grada se nalazi na kopnu, sa kojim je jezgro povezano velikim drumskim i železničkim mostom.
Budući da grad polako tone usled klimatskih promena i porasta nivoa mora, preporučujem da ga posetite u narednih nekoliko godina.
Imajte u vidu da, kao i u svakoj drugoj popularnoj turističkoj destinaciji, može biti velike gužve i preterano velikih cena.
Venecija se deli na kvartove koji se ovde zovu sestieri: San Marco, San Polo, Castello, Dorsoduro, Santa Croce and Cannaregio. Susedno ostrvo Giudecca je deo Dorsoduro kvarta.
Zanimljivost: Venecija je poznata i pod nadimcima „La Dominante“, „Serenissima“, „Kraljica Jadrana“, „Grad vode“, „Grad masaka“, „Grad mostova“, „Grad koji pluta“, i „Grad kanala“.
Pred vama je lista stvari koje preporučujemo da posetite, uradite i doživite, u zavisnosti od toga koliko vremena imate na raspolaganju.
1. Istražite Trg Svetog Marka
Trg Sv. Marka je prva stanica za putnike koji pristižu brodom iz okolnih turističkih naselja.
Ovaj veličanstveni trg je okružen monumentalnim građevinama poput katedrale Sv. Marka sa svojim čuvenim tornjem, sat-kulom i Duždevom palatom (Palazzo Ducale). Ovde je vekovima bio centralni trg Venecije.
Ukoliko ste u mogućnosti, potražite i rezervišite ulaz u toranj katedrale, odakle se pruža neverovan pogled na Veneciju i njenu lagunu.
Zadatak: potražite statuu četiri tetrarha i saznajte nešto više o njima ovde.
2. Obiđite Duždevu palatu
Ovo remek delo venecijanske gotike sagrađeno je u XIV veku kao palata za duždeve, vrhovne vladare Mletačke republike, koja je nekada kontrolisala veći deo jadranske obale. 1923. godine, Duždeva palata je pretvorena u muzej i danas je jedna od najpopularnijih atrakcija u gradu u laguni.
Čuveni most uzdaha (Ponte dei sospiri) povezuje Duždevu palatu sa novim tamnicama. Kada su zarobljenici, najčešće osuđeni na smrt, prelazili preko mosta, imali su mogućnost da vide ovaj prelepi grad po poslednji put kroz sićušne prozore na mostu, zbog čega su uzdisali. Most je izgrađen 1600. godine.
4. Grand kanal
Grand kanal vijuga kroz centar Venecije, deleći gradsko jezgro na dva dela. Četiri prelepa mosta ukrašavaju ovaj kanal dužine 3.8 kilometra i širine između 30 i 90 metara. Najstariji i najpoznatiji je most Rialto.
Kanal je glavna saobraćajnica Venecije. Javni prevoz se obavlja vodenim busevima, tzv. vaporetti i privatnim vodenim taksijima, mada mnogi turisti grad obilaze gondolama, o kojima će nešto više reči biti kasnije.
5. Most Rialto
Ponte di Rialto je najlepši i najstariji most na Grand kanalu. Ovaj simbol Venecije izgrađen je 1591. umesto drvenog mosta sličnog dizajna. Radi se o natkrivenom lučnom mostu dugom 28 metara. Na mostu su načičkane prodavnice s obe strane centralnog portika.
6. Santa Maria della Salute
Ova impresivna barokna crkva od belog mermera nadvija se nad gradom na početku Grand kanala u blizini trga Sv. Marka.
Santa Maria della Salute je izgrađena 1631. godine, godinu dana nakon što je Venecija doživela strašnu epidemiju kuge. Crkva je podignuta u znak zahvalnosti zbog spasa grada od kuge i posvećena Gospi od Zdravlja.
Većina umetničkih predmeta koji se nalaze u crkvi podsećaju na „Crnu Smrt“
Gondole su jedan od najprepoznatljivijih simbola Venecije i vožnja gondolom može biti veoma romantična. Međutim, treba imati u vidu sledeće kako biste izbegli veliko razočarenje.
Budući da vožnja gondolom može biti veoma skupa, možda je dobra ideja da podelite vožnju sa još nekoliko ljudi. Takođe je korisno znati da su neki gondolijeri spremni da se cenkaju i da makar malo smanje cenu.
Tokom leta vožnja može biti manje romantična zbog neprijatnih mirisa kanala.
8. Pronađite Kazanovinu kuću
Najpoznatiji svetski ljubavnik je živeo i zavodio u Veneciji. Kuća gde je navodno živeo nalazi se u samom centru grada. Dok se vozite gondolom, gondolijer će verovatno pokušati da vam ispriča malo o kući. Đakomo Kazanova je rođen 1725 u zgradi pored palate Malipiero. Od 1740, postao je konfidant senatora Alvise II Gasparo Malipiero i živeo je u samoj palati.
9. Uživajte u vrhunskoj umetnosti u galeriji Pegi Gugenhajm i La Fenice operi
Kolekcija Peggy Guggenheim predstavlja muzej moderne umetnosti i nalazi se na Grand Kanalu u Dorsoduro distriktu. Jedna je od najposećenijih atrakcija Venecije. Kolekcija se nalazi u Palacu Venier dei Leoni, palati iz 18. veka, koja je bila dom američke naslednice Pegi Gugenhajm (Peggy Guggenheim) tokom tri decenije. U okviru kolekcije se nalaze radovi poznatih italijanskih futurista i američkih modernista, kubista i nadrealista. Takođe sadrži i značajne skulputre.
Tokom 19. veka, La Fenice je postala kultno mesto opere, a ovde su se između ostalih izvodila dela velikana poput Rosinija, Belinija i Verdija. Njeno ime (feniks) odražava njenu istoriju. Naime njena tri prethodnika su stradala u požarima od 18. veka.
10. Nabavite venecijansku masku
Maske su oduvek bile važan deo čuvenog venecijanskog karnevala. Mascherari – majstori koji su pravili ove maske, imali su poseban položaj u društvu, sa svojim posebnim esnafom i zakonima. Venecijanske maske mogu biti od kože, porcelana ili originalno od stakla. Originalne maske su bile jednostavnog dizajna i dekoracije, i često su imale simboličku i praktičnu funkciju. Danas se većina masaka pravi dodavanjem gipsa i zlatnih listova, ručno se farbaju, i koriste se prirodna pera i drago kamenje za ukrašavanje.
Bonus: Posetite susedna ostrva Murano i Burano kako biste doživeli duh Venecije sa nešto manje turista. Murano je poznat po tradicionalnoj proizvodnji stakla. Burano sa svojim šarenim kućama privlači umetnike sa svih strana sveta.
Savet: Većina vodiča preporučuju da probate đelato, ali iz ličnog iskustva, radi se o najobičnijem sladoledu sa fensi imenom i previsokom cenom.
Zamena: ukoliko nemate mlevenu plazmu, možete je zameniti običnom plazmom ili petiberom. U tom slučaju izmrvite keks malo pre nego što ubacite u blender.
Priprema
U blender ili posudu za mućenje sipajte mleko, plazmu i slatku pavlaku, umutite. Prespite u čaše ili šolje. Po želji ukrasite šejk sirupom od čokolade, ili komadićem keksa.
Ukoliko mutite mikserom, dobićete strukturu sa „mrvicama“ kao na gornjoj slici, dok ćete ukoliko koristite blender (secka) dobiti kremastu strukturu poput ove na slici pored.
Ukoliko želite čoko plazma šejk, dodajte 2-3 kašike kakao praha.
Preporuka: Ukoliko imate slamčice, obavezno poslužite šejk sa slamčicama. 😉
5min + 1/2h da odstoji + 1h pečenjaLako20tak palačinki
Postoje razni recepti za palačinke i mogu se iskomplikovati koliko god želite, ali ovaj jednostavan recept je sasvim dovoljan za sjajne palačinke, bez obzira sa čime ćete ih jesti.
Palačinke se mogu jesti sa slatkim ili slanim filom, pa je zato idealno da same budu neutralnog ukusa. Naravno, uvek se može dodati više soli ili šećera u testo ukoliko želite.
Sastojci
2 jajeta
250g brašna
500ml mleka
250ml kisele vode
prstohvat soli
Predlog: možete narendati malo kore od limuna u testo, daje zanimljiv šmek.
Priprema
Sve sastojke sipajte u posudu i izmiksujte.
Poželjno je da ostavite oko pola sata da odstoji, mada nije neophodno 😉
Zagrejte tiganj za palačinke (ili bilo koji nelepljivi tiganj) na srednje jakoj vatri.
Pripremite ulje i po mogućstvu silikonsku četkicu za doziranje. Ukoliko nemate četkicu, možete i ubrusom, ili na drugi način da dozirate po 2-3kapi ulja pre svake palačinke (da se ne lepi, ali ne treba ni preterivati da ne budu premasne).
Pecite svaku palačinku oko minut sa svake strane, dok ne dobije oker do svetlo braon boju, prevrnite i pecite oko pola minuta drugu stranu. Ukoliko palačinke krenu da zagorevaju, probajte ranije da okrećete, ako nastave, smanjite vatru.
Serviranje
Kao što sam već rekao, palačinke možete jesti kako uz slatke, tako i uz slane filove.
Od slatkih su najpopularnije kombinacije Nutela i Plazma, med i orasi, Nutela i orasi, a super je i sa smeđim šećerom.
Od slanih najčešće idu pavlaka i kulen, pečenice i dr.
Prebranac deluje komplikovan za napraviti, ali uopšte ne mora da bude. Zapravo, ima svega 4 sastojka ako ne računamo začine.
Po želji možete dodati i praziluk, tako će prebranac imati malo „supastiji“ ukus.
Ovaj recept je posan, vegetarijanski, a ukoliko želite, možete dodati i kobasicu ili neko sušeno meso.
Savet: Pasulj potopiti noć pre kuvanja i ostaviti u vodi da nabubri.
Potrebno (za 6 osoba):
500g belog krupnog pasulja (Tetovac)
3 veće glavice crnog luka
4 čena belog luka
100 ml ulja
so, biber, aleva paprika, lovorov list
Priprema (kuvanje 1-2 sata, pečenje 1 sat)
Ukoliko ste zaboravili da potopite pasulj prethodne večeri, ne brinite, potrebno je samo da korak 1 ispod ponovite dva puta.
U lonac sipati pasulj i naliti vodu da prekrije i još malo (dva prsta). Dodati malo sode bikarbone kako bi se ublažio eksplozivni efekat pasulja. Dovesti do ključanja i pustiti da vri još pet minuta.
Dok vri voda, sitno iseckajte 2 glavice crnog luka.
Prospite vodu i sipajte svežu tako da bude dovoljno da pokrije i pasulj i luk. Sipajte soli po ukusu (neki sipaju kasnije, ali meni je ovako lakše da probam nego da nagađam). Ostavite da se krčka na vatri srednje jačine oko sat-dva (probajte povremeno da li je pasulj kuvan). Znaćete da je kuvan kada bude krenuo da pušta svoje „brašno“. Kada je pasulj kuvan, pustite da višak vode uvri.
Upalite rernu da se greje na 200.
U drugoj šerpi / plehu / glinenoj posudi spremite zapršku: sipajte ulje da pokrije dno i još malo, propržite ostatak crnog luka iseckanog na šnite, sitno seckani beli luk i dve kašičice aleve paprike. Po želji dodajte i brašno kako bi prebranac bio gušći. Sklonite sa vatre i sipajte skuvani pasulj. Pobiberite i dodajte 2-3 lista lovora. Promešajte.
Ubacite posudu u rernu i pecite na 150 još oko sat vremena.
Uz prebranac sjajno idu pečene paprike sa belim lukom ili kiseli kupus.
Halfbike je revolucionaran koncept vozila na pedale, hibrid između bicikla i tricikla bez sedišta. Savitljiv je i jednostavan za prenos i skladištenje i što je najbitnije, deluje zabavan za vožnju.
Dizajneri su iskoristili od bicikla osnovni mehanizam za pokretanje (točak povezan sa pedalama), ali su redizajnirali skoro sve ostalo. Rezultat je prevozno sredstvo kojim vežbate ravnotežu i reflekse na nov način.
Halfbike se može kupiti na Kickstarter-u. Isporuka počinje od jula 2015. po principu ko je prvi naručio, njemu prvo stiže. Cene počinju od 349 dolara, a broj primeraka je ograničen.
Musaka je jedno od omiljenih jela svih naroda Balkana, poreklom iz Grčke. Postoje razne varijante, sa krompirom, tikvicama, patlidžanom, pa čak i karfiolom. Međutim, u našoj kujni najpopularnija je ova sa krompirom. Pa izvol’te. 🙂
Sastojci (4 obroka)
500g krompira (poželjno crvenog)
500g mlevenog mesa
1 glavica crnog luka
1/2 litra mleka
2 jajeta
So, biber, vegeta, aleva paprika
Priprema (20min + 1h)
Dok pravite fil, podesite rernu da se zagreje na 220 stepeni.
Fil
Propržite sitno iseckan crni luk, dodajte meso i kuvajte uz povremeno mešanje dok svo meso ne dobije sivo-braonkastu boju (dvadesetak minuta).
Dodajte 2 kašičice soli, 1 vegete, 1 aleve paprike i malo bibera i sklonite sa vatre.
Preliv
Umutite jaja i dodajte mleko. Promešajte da se sjedine.
Filovanje i pečenje
U šerpu (bez plastičnih delova) ili vatrostalnu posudu sipajte ulja da pokrije dno. Isecite krompir na tanke kolutove (4-5mm).
Prvi sloj krompira poređajte po dnu šerpe. Sipajte polovinu fila.
Sledećim slojem krompira pokrijte prvu polovinu fila. Sipajte ostatak fila.
Pokrijte poslednjim slojem krompira, pa prelijte smesu mleka i jajeta preko.
Ubacite u rernu i ostavite oko sat vremena da se peče. U slučaju staklene posude, može biti potrebno nešto više vremena.
Serviranje
Musaka je jelo dosta jakog ukusa i može se servirati uz razne salate poput zelene, kupus salate ili svežeg paradajza. Takođe ima ko voli sa pavlakom ili kiselim mlekom.
Karbonara je sjajan način pripreme paste, veoma hranljiv i ukusan. Ovaj recept se razlikuje od izvornog italijanskog recepta utoliko što sadrži pavlaku i beli luk, dok je italijanska verzija nešto jednostavnija.
Sastojci (4 porcije)
300g makarona (ili špageta, fusila, penne…)
300ml pavlake
2 jajeta
200g slaninice ili pančete
3 čena belog luka
malo parmezana ili rendanog jačeg sira
so, biber, ulje
Priprema (15 min)
U ključalu vodu sipati kašičicu soli i malo ulja da se makaroni ne zalepe. Skuvati makarone da budu „a dente„, tj. da budu kuvani, ali ne i gnjecavi.
Dok se makaroni kuvaju, umutiti jaja i pavlaku.
Iseckati i propržiti pančetu i dodati sitno iseckani beli luk, i pržiti dok beli luk ne dobije zlatnu boju.
U veću činiju sipajte makarone, prelijte umućenim jajima i pavlakom, prženom pančetom i belim lukom. Promešajte pa zatim pospite parmezan ili narendajte sir preko po želji.
Predlog za serviranje
Karbonaru možete poslužiti sa maslinama, sirevima i/ili zelenom salatom.